Kreativni forum Ljubljana: iskustvo i znanje vrijedno prepričavanja

Kreativni forum Ljubljana: iskustvo i znanje vrijedno prepričavanja

Da će ovaj forum da  bude potpuno drugačije iskustvo znali smo čim smo stigli. 🙂 Bez pretjeranih formalnosti, a opet savršeno organizovana i druželjubiva grupa ljudi koja brine o SVAKOM učesniku u svakom trenutku, učinila je da ovo budu 4 dana koja je teško zaboraviti. Kreativni forum Ljubljana organizovan je od 12. do 15. novembra,  a među učesnicima smo bili i mi. Uz interaktivna predavanja i radionice, predstavnici kreativnih habova i osnivači kompanija koje se bave kreativnim biznisom sa zapadnog Balkana i istočnog Sredozemlja su učestvovali u kreiranju politika koje bi mogle da doprinesu stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj kreativnih industrija. Kreativni forum je organizovan od strane Ministarstva vanjskih poslova i Unije za Mediteran, a domaćin foruma bio je Poligon.  

Kreativni forum Ljubljana. Photo credits: Slovenian Ministry of Foreign Affairs
Kreativni forum Ljubljana. Photo credits: Slovenian Ministry of Foreign Affairs
Kreativno forum Ljubljana

Previous
Next

Kreativni forum Ljubljana.  Photo credits: Slovenian Ministry of Foreign Affairs

 

Gdje se sastaju kreativnost i održivost?

Kreativne industrije nisu nov koncept, ali možemo reći da je jedan od najvažnijih danas. Tome u prilog govori eksponencijalni rast prihoda praćen stvaranjem novih radnih mjesta, transformacijom radnog okruženja, ali i načinom na koji posmatramo ulogu pojedinaca u procesu stvraranja vrijednosti. Prema UNCTAD-u (Konferencija UN-a o trgovini i razvoju) globalna tržišišna vrijednost industrija koje se čvrsto oslanjaju na kreativne i kulturne inpute procjenjuje se na oko 1,3 triliona eura. Poređenja radi, to je približno vrijednosti BDP-a Španije.

Čini se da ovaj pojam kod nas ipak nije najjasnije predstavljen, pa ćemo pokušati da razlučimo osnove za njegovo bolje razumijevanje.

Koncept kreativnih industrija vezuje se one djelatnosti koje podrazumijevaju generisanje ili eksploataciju znanja i informacija. Ponekad ćete naići i na termine “kreativna ekonomija” ili “kulturna industrija” koji se sve više koriste kao sinonimi, iako postoje određene razlike u njihovom razumijevanju. Na primjer, kulturne industrije kombinuju kreiranje, proizvodnju i distribuciju proizvoda i usluga koje imaju kulturni karakter, a koje su obično zaštićene Pravima intelektualne svojine. Iako ih ponekad možete sresti kao sinonime, kulturne industrije bi trebalo da budu posmatrane kao dodatak kreativnim industrijama i one se najčešće odnose na kulturni turizam i baštinu, muzeje, biblioteke, sportske aktivnosti i aktivnosti na otvorenom, ali i sve ono što podrazumijevamo pod aktivnostima za hobiste.  Tu nije kraj, pa se u nekim zemljama umjesto termina kreativne industrije, upotrebljavaju termini “Orange” industrije (Latinska Amerika i Karibi), “Copyright” industrije ili “Entertainment” industrije (Švedska).  Godinama je termin evoluirao i doživljavao promjene u zavisnosti od toga koja od „kreativnih“ djelatnosti bi se dominantno razvijala i u tom smislu diktirala način razumijevanja čitavog sekora kreativnih industrija u zemlji.

koje djelatnosti ubrajamo u kreativne industrije

Danas gotovo da nema zemlje koja nije postala svjesna važnosti intelektualne svojine i kreativnosti kao čovjekove najveće prednosti u odnosu na druga živa bića. Pored toga, napredak tehnologije je učinio da sve logičke operacije, od onih repetitivnih, pa do najsloženijih, mogu biti automatizovane, pa je bilo potrebno naći način da se stvore nova radna mjesta za ono stanovništvo čiji će posao u nekom trenutku obavljati roboti. 

Istovremeno je razvoj tehnologije uticao na stvaranje ogromnog broja radnih mjesta u kreativnim sektorima, što upućuje na transformaciju načina života u kom ključnu ulogu igra kreativno stvaralaštvo čovjeka.  Prema procjenama OECD-a kreativne industrije ostvaruju godišnji rast između 5% i 20%. Prema onome što vidimo, ove brojke će nastaviti da rastu. 🙂

Položaj freelancera i preduzetnika u kreativnim industrijama

Da bi kreativni biznis vezan za bilo koju djelatnost kreativnih industrija bio održiv potreban je duži vremenski period, zbog čega preduzetnici i freelanceri često imaju poteškoća da opstanu i dovedu poslovanje do tačke stabilnosti. Uprkos konstantnom rastu prihoda u kreativnom sektoru, postavlja se pitanje koliko je okruženje za razvoj freelancinga i preduzetništva povoljno. Na kreativnom forumu smo govorili o ovim problemima i njihovim mogućim rješenjima, prenosivši iskustva iz zemalja iz kojih dolazimo. Na narednoj slici su samo neki odgovori iz sprovedenog istraživanja među freelancerima i preduzetnicima u Sloveniji, koje je Eva podijelila sa nama tokom svog izlaganja. Nažalost i dalje postoji vjerovanje da i jedni i drugi uživaju sve slobode ovog svijeta, zanemarujući, pritom, izazove sa kojima se svakodnevno suočavaju. Oni koji su zaposleni na puno radno vrijeme često ne razumiju da svi benefiti “slobode izbora”preduzetnika i freelancera istovremeno znače i punu odgovornost za svaki poslovni potez i okolnosti na koje ponekad nije moguće uticati. Između ostalog, većina njih ne uživa čak ni osnovne benefite, poput plaćenog odsustva u slučaju bolesti ili oslobođenja od poreza u takvim i sličnim situacijama.

​Podrška koju bi trebalo pružiti podrazumijeva edukaciju i podizanje svijesti ostalih pripadnika društva o načinu rada i njihovim izazovima, a završava prilagođavanjem zakonskih okvira, obezbjeđivanjem prostora za rad gdje će se formirati zajednice i ojačati međusobna saradnja.

Odgovori na nedavno sprovedenom istrazivanju o freelancerima i preduzetnicima
Neki od odgovora na nedavno sprovedenom istraživanju o freelancerima i preduzetnicima
Izvor: Eva Matijaž – Programme Director, Poligon Creative Centre, Slovenija

Naravno da nije sve tako loše, jer da jeste, niko se ne bi bavio ni freelancingom, a ni preduzetništvom. Tokom nekoliko dana provedenih na forumu, upoznali smo sjajne ljude iz 19 drugih zemalja koji nikada ne bi mijenjaili svoj posao za sigurnu zaradu i stalno zaposlenje uprkos tome što nije lako. Osim sjajne motivacije i energije, to su ljudi voljni da dijele znanje i iskustvo sa drugima kad god je moguće. To je vjerovatno razlog za ogromne mogućnosti njihovog međusobnog umrežavanja i međusobne podrške. Međutim, šta bi se desilo kada bi te mogućnosti bile dodatno poboljšane kroz formiranje hub-ova na našim prostorima, koji bi zaista razumjeli svoju svrhu?

Uloga hub-ova u razvoju kreativnih industrija

Predstavnici kreativnih hub-ova pomogli su nam da se bliže upoznamo sa različitim biznis modelima koje hub-ovi širom svijeta primjenjuju i pritom bivaju održivi. Jedina univerzalna formula koja važi za hub-ove i coworking prostore je postojanje zajednice. Govorimo o zajednici stvaraoca, bilo da su to umjetnici, grafički dizajneri, filmmake-eri, dizajneri odjeće, programeri itd. Širenje znanja i umreživanje je neophodno u svakom sistemu, ali u kreativnim industrijama predstavlja imperativ. Način na koji se zajednica okuplja je već druga stvar i to zavisi od zemlje tj. sredine u kojoj hub nastaje. Zbog količine faktora koji utiču na ovaj process, potrebno je vrijeme i temeljno istraživanje potreba potencijalnih “stanara”, njihovu kupovnu moć, dominantna zanimanja, zatim alate i materijal koji bi im bili korisni, ali i postojeće stanje ekonomije u zemlji i drugo. Neophodno je napraviti detaljan biznis plan koji se zasniva na realnim podacima sa tog područja.

Kretivni forum Ljubljana
Kreativni forum Ljubljana. Photo credits: Slovenian Ministry of Foreign Affairs
Kreativni forum Ljubljana
Kreativni forum Ljubljana. Photo credits: Slovenian Ministry of Foreign Affairs

Previous
Next

Kreativni forum Ljubljana.  Photo credits: Slovenian Ministry of Foreign Affairs

Količina informacija koju morali da “upijemo” na forumu je ogromna, ali se nadamo da smo ono najvažnije uspjeli da vam prenesemo u par minuta čitanja. Ukoliko vas interesuje nešto više o forumu, program možete pogledati ovdje. Takođe vas ohrabrujemo da posjetite website Poligona i uvjerite se kako oni stvaraju magiju na svojoj teritoriji 🙂.  Još jednom podsjećamo da je tema foruma bila povezivanje zemalja učesnica kroz kreativne industrije i kulturu. Osim Crne Gore, na forumu je učestvovalo još 19 zemalja i to: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Egipat, Izrael, Jordan, Kosovo, Liban, Libija, Mauritanija, Maroko, Sjeverna Makedonija, Palestina, Srbija, Slovenija, Sirija, Tunis i Turska.

Podijeli