Natasa Djukanovic

Jeste li se nekad zapitali šta je to što odvaja izuzetne marketare od svih drugih? Vještine potrebne za marketing se većinom mogu naučti potpuno besplatno, znanje nikad nije bilo dostupnije. Pored toga, moguće je učiti na primjeru drugih brendova koji su sve više transparentni, dostupni na internetu  i društvenim mrežama i voljni da dijele znanje sa drugima. Čini se da je put od početnika do dobrog marketara izazovan, ali ne i pretežak. Međutim, put od dobrog do izvanrednog je nešto sasvim drugo.

Nataša Đukanović je direktor marketinga u kompaniji Domen.Me, suosnivačica NVO Digitalizuj.me, odnedavno strastveni alpinista i TEDx govornik. Natašu smo imali smo slušali na jednom od Propelerovih  besplatnih peredavanja koje organizujemo jednom mjesečno, a u ovom blog postu prenosimo čemu nas je sve naučila. Čuli smo šta su osnove marketinga i šta je (i šta nije) digitalni marketing i kako da mu strateški pristupimo.  

 

Marketing strategija

„Digitalni marketing nije ništa suprotno od marketinga, nije novi tip marketinga, ne isključuje drugi marketing. To je marketing preko digitalnih kanala.“ Drugačiji kanali, tj. društvene mreže u odnosu na radio ili tv, nikako ne znače da „radimo drugačiji marketing“.  On počiva na istim principima kao i tradicionalni, pa bilo da koristimo bilbord ili Facebook reklame i dalje govorimo samo o marketingu. Odluka brenda o tome gdje će da plasira svoje reklame i koje će kanale pritom da koristi zavisi od publike kojoj se obraća. Da bi došli do saznanja ko su im kupci i korsinici, neophodna je – strategija.

Šta je STRATEGIJA u marketingu? Strategija, strategija strategija..svi je pominju, u poslu, u životu, a čini se da malo ko stvarno razumije njen značaj.  Za dobar marketing, strategija je sve. Način na koji postavljamo svoje ciljeve, postavljamo rokove i odnosimo se prema kupcima, oslikavaju brend i zato u potpunosti moraju biti u skladu sa njegovom misijom.  U kreiranju strategije, Nataša navodi nekoliko važnih elemenata. To su: ciljevi, ciljna publika, poruka ili sadržaj i kanal komunikacije. Objasnićemo kako upravljati svakim ponaosob.

 

SMART Ciljevi

Postavljanje ciljeva je početni korak. Nećemo reći najvažniji, jer su važni svi, ali svakako su nešto od čega treba krenuti. Da bi smo znači kako smo se iz jedne tačke pomjerili u drugu, kojom brzinom i na koji način, potrebno je da mjerimo rezultate, a da bismo mjerili rezultate na pravi način, neophodni su nam relevantni parametri sa kojima možemo da ih uporedimo.  Postavljanje ciljeva može da se napravi na više načina, međutim, najjednostavniji način je, zapravo i najtemeljniji pristup njihovom definisanju. Razlog tome je što tokom novih faza i definisanja drugih elemenata lako može da se desi da „odlutamo“ od cilja. SMART ciljevi (S – Specific; M – Measurable; A – Actionable; R – Relevant; T – Time limited;) nam pomažu da postavimo dobre osnove za marketing strategiju, jer pokazuju kuda treba da se krećemo i kako da znamo jesmo li pogriješili. ☺ Zbog toga je stalno vraćanje na početak neophodno. Marketing ciljevi moraju da budu u skladu sa poslovnim ciljevima. Bilo da nam je cilj povećanje prodaje ili  povećanje broja novih korisnika, marketing ciljevima moramo da odgovorimo na pitanje „Zašto marketing?“ Na primjer, ako nam je cilj, povećanje prodaje na tržištu, tom cilju fali kvanitativna odrednica (koliko procentualno), za koji period planiramo da ostvarimo cilj, kako planiramo da ostavrimo cilj i da li je taj cilj u skladu sa poslovnim ciljeviima kompanije, tj brenda.

SMART ciljevi

 

Persona vs ciljna publika

Ciljna publika nekad i ciljna publika danas nisu isti pojmovi. Danas je zapravo mnogo relevantjiji pojam ciljna persona. Zašto? Nekadašnje  targetiranje po broju godina, načinu života, geografskim odrednicama i ničim što je personifikovano, imali smo publiku kao masovni skup potencijalnih mušterija. Danas primjenjujemo potpuno drugačiji pristup. Razlog je činjenica da nam, ukoliko se, primjera radi, bavimo online prodajom ženske odjeće , podatak o tome da je osoba ženskog pola i da ima 19 godina, živi u Podgorici i da je student, ne znači previše. Ona je zapravo potencijalna mušterija 90% online radnji i butika. Ono što jeste relevantno su presonifikovane informacije o njoj: čime se bavi, šta su joj hobiji, koliko koristi internet pri kupovini, voli li sportsku ili elegantnu odjeću itd. Zato su marketari počeli da umjesto definisanja ciljne publike, definišu nekoliko zamšljenih persona sa tačno određenim karakteristikama koje se uklapaju u sliku o brendu. Na ovaj način možemo da stvorimo pretpostvku o tome kome se obraćamo i na koji način da to uradimo, na osnovu njegovih/njenih preferencija.

 

Poruka

Poruka koju šaljemo unprijed definisanoj personi je mnogo više od samo jedne rečenice. To je sav sadžaj za koji smatramo da bi joj bio zanimljiv ili koristan. Nekad je to pisanje tekstova za blog, organzovanje edukativnih kurseva, nekad jednostavno dijeljenje fotografija..jedini način da saznamo koja poruka je najbolja je da što bolje upoznamo ljude kojima želimo da prodamo svoj proizvod ili uslugu.

 

Kanal komunikacije

Najpogodniji način obraćanja svojoj publici određujemo na osnovu informacija o njihovim interesovanjima i preferencijama. Glavni cilj nije da uložimo ogromna novčana sredstva u reklame i promociju uopšte, već da sa raspoloživim sredstvima rukujemo na najefikasniji mogući način. Pronaći kreativan način da dopremo do svoje publike potpuno ili skoro besplatno često može da da bolje rezultate i poveća broj organskih korisnika, što bi svakom  brendu trebalo da bude i cilj. Ukoliko istraživanjem dođemo do saznanja da se najveći broj naših potencijalnih mušterija nalazi na instagramu i facebook-u, najlogičnije je da svoj novac ulažemo tamo. Međutim, pronalaženje osobe koja se oglašava na tim društvenim mrežama, koja pritom ima veliki broj pratilaca i odgovara vrijednostima koje vaš brend njeguje, bio bi još bolji načina za reklamiranje.

Za šta drustvene mreže treba da služe

I pored obilja izvora o tome kako upravljati društvenim mrežama, dosta je onih koji ne upravljaju korporativnim nalozima na pravi način, tj, ne koriste društvene mreže na način za koji su predviđene. Jedna od najčešćih grešaka je pokušaj da na društvenim mrežama (na primjer, na svojoj facebook stranici) nešto prodajemo. Pitali smo Natašu kako da iskoristimo pun potencijal društvenih mreža i ovo su savjeti koje nam je dala:

  • Izgradite brend;
  • Testirajte različite ciljne publike;
  • Povežite se sa aktivnim korisnicima;
  • Ponovo koristite najbolji sadržaj – Repurposing (istražiti);
  • Dovedite saobraćaj na svoj sajt;
  • Mjerite i prilagođavajte se.

 

Svaki marketing je … marketing

Svaki marketing je marketing  – ali ne uvijek i dobar. Bilo da ste neku reklamu vidjeli na Tv-u ili Facebook-u, bilo da vam se svidjela ili ne, bilo da je komentarišete sa negodovanjem ili odobravanjem, njeni kreatori će se vjerovatno zadovoljiti time što više ljudi je primijeti. Da li je to uvijek poželjno ili ne,  zavisi od ciljeva koje kompanija želi da postigne. Ukoliko je krajnji cilj podizanje svijesti o brendu, privlačenje pažnje i provokacija publike, onda, što više ljudi odreaguje, to bolje. Zapravo, kada govorimo o dobrom ili lošem marketingu, potrebna nam je mogo šira slika od jedne reklame, a ono nam sigurno može pomoći su odgovori:

  • da li su jasno postavljeni ciljevi i jesu li u skladu sa poslovnim ciljevima kompanije;
  • koliko dobro poznajete ljude kojima se obraćate;
  • želite li dugoročne ili kratkoročne rezultate.

Uvijek je poželjno čuti dobre i korisne savjete od ljudi koji su dobri u svom poslu. Ako tek počinjete ili razmišljate o tome da se bavite marketingom ili pokrećete svoj startup i marketing vam je nepoznanica, nemojte previše da brinete. Možda sve ovo djeluje kao previše informacija ili suviše komplikovano, ali zapravo nije ako se pridržavate pravila i ne tražite prečice do uspjeha. Vaša publika sastoji se od ljudi koje srećete na ulici, sa kojima pijete kafu, gledate film ili ćaskate o novim modelima patika. To su ljudi kao i vi, žele brendove kojima mogu da vjeruju. Sve što je potrebno je da im to i pružite  – povjerenje. Povjerenje se gradi i ne postoje kraći putevi, postoji samo namjera da stvorite nešto što će da im riješi problem i da nađete način da im to i predstavite.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *